Olimpijski rekordi u atletici

Moderne Olimpijske igre održavaju se svake četiri godine od 1896 (osim 1916. zbog Prvog svjetskog rata, 1940. i 1944. zbog Drugog svjetskog rata i 2020. zbog pandemije COVID-a 19), a Međunarodni olimpijski komitet (MOK) priznaje olimpijske rekorde u svim disciplinama. Atletske discipline dijele se u četiri grupe: trkačke (sprint, srednje i duge pruge, preponske utrke i štafete), tehničke (skokovi i bacanja), cestovne (brzo hodanje i maraton) te kombinirane (desetoboj i sedmoboj).^[1] Žene se na OI takmiče u 23 discipline,^[2] a muškarci u 24; od toga je 21 disciplina ista za oba spola, dok se u desetoboju takmiče samo muškarci, a u sedmoboju samo žene, a ženska sprinterska preponska utrka (100 m) kraća je 10 m od muške.^[1]

Neki olimpijski rekordi bili su srušeni, ali ih je MOK kasnije poništio. 1988. Kanađanin Ben Johnson srušio je olimpijski i svjetski rekord na 100 m, ali je naknadno diskvalificiran kad je otkriveno da je koristio anaboličke steroide kako bi poboljšao svoju izvedbu. Rekord mu je poništen, a zlatna medalja dodijeljena je drugoplasiranom Carlu Lewisu.^[3] Mađarski diskaš Róbert Fazekas srušio je olimpijski rekord 2004, ali su mu kasnije oduzeti i zlatna medalja i rekord nakon što je ustanovljeno da je "prekršio pravila u vezi s antidopingom".^[4][5]

Najstariji važeći olimpijski rekord jest onaj Amerikanca Boba Beamona u skoku u dalj s OI 1968.^[6] Tim skokom srušio je svjetski rekord za 55 cm. Rekord je trajao 23 godine, a popravio ga je (za 5 cm) Beamonov zemljak Mike Powell na SP-u 1991. u Tokiju, u antologijskom duelu protiv Carla Lewisa.^[7]

U donjim tabelama dati su olimpijski rekordi u atletici zaključno s OI 2016. u Rio de Janeiru. Navedene su samo discipline koje priznaje MOK i koje su trenutno u programu OI.

1. ^ ^{a b} "Athletics". Službena stranica olimpijskog pokreta. Arhivirano s originala, 9. 4. 2009. Pristupljeno 16. 8. 2011.
2. ^ Mel Watman (25. 7. 2008). "Evolution of Olympic Women's Athletics, 1928 to the present day". IAAF. Arhivirano s originala, 18. 8. 2012. Pristupljeno 3. 9. 2008.
3. ^ "1988: Johnson stripped of Olympic gold". BBC. 27. 9. 1988. Pristupljeno 3. 9. 2008.
4. ^ "Fazekas takes discus gold". BBC Sport. 23. 8. 2004. Pristupljeno 2. 9. 2008.
5. ^ "International Olympic Committee Executive Board Decision regarding Mr Robert Fazekas, born on 18 August 1975, athlete, Hungary, Men's Discus Throw" (PDF). MOK. Arhivirano s originala (PDF), 25. 8. 2004. Pristupljeno 2. 9. 2008.
6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom beamon
7. ^ Gerald Eskenazi (31. 8. 1991). "Track and field; Back in Miami, Beamon Remains Down to Earth". New York Times. Pristupljeno 6. 9. 2008.